Opet ste se prejeli, nemate mjesta za desert, ali radi se o vašoj omiljenoj slastici… Jednostavno ju MORATE probati. Ili ste se zasjeli pred televizor i nesvjesno “potamanili” čips, čokoladu, gumene bombone… Zvuči li poznato?
Faktori
poput veličine pakiranja namirnica, veličine porcije, raznolikost servirane
hrane, pa čak i veličina samog tanjura mogu utjecati na naše navike jedenja, a
da nismo ni svjesni toga, tvrde stručnjaci. Samim time sabotiramo mršavljenje i
onemogućujemo zadržavanje vitke linije.
Oni nas
upozoravaju kako moramo postati svjesni uzroka prejedanja i djelovati! Donosimo
vam nekoliko savjeta koji bi vam mogli pomoći i utjecati na iskušenje, sve s
ciljem mršavljenja.
Zvuk, njuh i
vid
Prejedanje
može biti potaknuo primamljivim mirisima hrane koja se kuha, zvucima krčkanja
mesa na roštilju, spravljanja kokica, reklamama koje prikazuju junk food i sl. “Na vas utječe
okolina, a naša su istraživanja pokazala kako ovi poticatelji mogu rezultirati
konzumacijom više hrane”, tvrdi istraživač Sveučilišta Cornell Brian
Wansink.
Ometanje
Nutricionisti
ističu “amneziju hranjenja” pri kojoj nismo svjesni namirnica koje
jedemo (uglavnom velike vrećice čipsa, kokica ili puno čokolade) dok radimo
neku aktivnost – gledamo televiziju ili čitamo knjigu.
Također je
lako ignorirati zalogaja dok kuhamo ručak, isprobavanja je li jelo dovoljno
slano, dovoljno kuhano i gotovo. Multitasking može dovesti do prejedanja jer ne
obraćamo pozornost na činjenicu da JEDEMO. Angažirani smo na nekom drugom području
kojem posvećujemo pažnju i gotovo da i ne osjećamo hranu.
“Kada
svjesno jedemo, zaista osjećamo hranu – i tada prije osjetimo zadovoljstvo.
Hrana bi trebala pogoditi više vaših osjeta kako bi bila zadovoljavajuća, a ne
samo sredstvo popunjavanja praznine”, tvrdi nutricionistkinja Susan
Moores.
Hrana je
svugdje oko nas!
Gdje god da
se okrenete, svugdje vidite hranu! U dućanu, iz aparata, na benzinskim
postajama… Ako nam je hrana dostupnija, češće ćemo jesti.
Možete
utjecati na iskušenje tako da namirnice držite podalje sebe. Primjerice, hranu
koju nosite na posao ostavite u frižideru, a čokoladicu ili grickalice (koje bi
trebale biti zdrave) držite u ladici.
Nakon
“skrivanja” namirnica koje u vama bude napast, na vidjelu ostavite
one zdrave – voće složite u zdjelu i držite u dnevnom boravku i u kuhinji.
Brzo i
dostupno
Mnogi
zaposlenici nemaju vremena izdvojiti pola sata u svom danu za pravi ručak, pa
se odlučuju za liniju manjeg otpora. U ovom je slučaju to dostava često masne i
nezdrave hrane. Također, prethodno pripremljeni i smrznuti obroci namijenjeni
odmrzavanju i podgrijavanju u pećnici prepuni su hidrgeniziranih masnoća koje
su dokazano štetne za zdravlje.
Ovakvim ćete
namirnicama samo naštetiti svom struku i srcu. Ograničite posjete restoranima
brze hrane i rjeđe birajte broj dostave.
Ogromna
pakiranja
Postoji
razlog zbog kojeg se obiteljska pakiranja tako zovu – namijenjena su cijeloj
obitelji, a ne samo vama. Dokazano je kako ćemo pojesti 25 do 50 posto više
hrane ukoliko se ona nalazi u većem pakiranju, u odnosu na manje, razumno
pakiranje. Ovo se pogotovo odnosi na grickalice i slatkiše.
Stručnjaci
savjetuju napuštanje navike jedenja dok sjedite, opuštate se ili gledate
televiziju. Umjesto toga, glad zavarajte šalicom čaja, čašom vode ili žvakaćom
gumom bez šećera.
Veličina
tanjura
Vjerovali
ili ne, veličina tanjura s kojih jedete utječe na količinu hrane koju ćete
pojesti. Ako se odlučite za manje tanjure, tako ćete unijeti i do 22 posto
manje kalorija, što je jednako jednom kilogramu težine manje mjesečno!
Ne samo da određene boje
utječu na naše raspoloženje, nego mogu i utjecati na apetit. Primjerice, pojest
ćete više hrane ako jedete s crvenog tanjura nego crnog. Također će boja zidova
i elemenata u kuhinji ili blagovaonici utjecati na količinu hrane. Crvena, žuta
i narančasta boja stimuliraju apetit, dok ga svijetloplava i pepermint zelena
drže pod kontrolom.
K. Horvat
