Može li vam post produljiti život? Evo tko ne smije postiti i kako utječe na vaš organizam

dijeta

Od pamtivijeka je u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama) gladovanje poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog i spiritualnog.

U današnje vrijeme popularnost posta ogleda se u sve modernijoj dijeti poznatoj kao isprekidani ili povremeni post (intermittent fasting, IMF ili time-restricted feeding, TRF).

Model isprekidanog posta prehrana je koja ima uporište u modernoj znanosti, a podrazumijeva ograničeno vrijeme unosa hrane tijekom dana i dulji prekonoćni post. Studije na glodavcima pokazale su da strategije poput povremenog posta (engl. Intermittent Fasting, IMF) i vremenski ograničene prehrane (engl. Time-Restricted Feeding, TRF), odnosno ograničavanja dnevnog razdoblja unosa hrane na 8–10 sati ili manje u većini dana u tjednu, imaju blagotvoran učinak na sastav tijela, potrošnju energije i oksidaciju supstrata.

Istraživanja provedena na životinjama i manji broj istraživanja na ljudima pokazala su da takav način prehrane povoljno utječe na osjetljivost na inzulin, funkciju beta-stanica gušterače koje proizvode inzulin kao i krvni tlak, oksidativni stres i apetit. Čak i minimalne promjene u ritmu hranjenja – primjerice unos hrane tijekom 11 sati i gladovanje tijekom 13 sati u danu – mogu polučiti pozitivne promjene. Pretpostavka ovog pristupa je kako pojedinci tijekom razdoblja jela ne nadoknade potpuno energetski deficit postignut duljim razdobljem posta između obroka.

Kako hraniti dijete koje ne želi jesti? Nutricionistica otkriva trikove koji pomažu

Što se događa u tijelu kada gladujemo?

U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. Katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu.

Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i je li riječ o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi). Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima.

U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom. Tijekom vremena, pojedina znanstvena istraživanja nedvojbeno su dokazala da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). Također, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne metaboličke poremećaje (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno.

Alge - sve što trebate znati o morskom povrću prepunom nutrijenata

Kada nije uputno postiti?

Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima te osobe s hipoglikemijskim krizama.

Može li post produljiti životni vijek?

Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne težine, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.

Što ćemo jesti u 2020. godini? Dugo kuhane juhe od kosti i "lažno" meso

Preuzeto iz magazina Slano&Slatko.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!