Jeste li ste znali da se giht često naziva i bolest kraljeva? To je upravo zato jer se giht uglavnom razvija kao posljedica pretilosti, prevelike konzumacije mesa i/ili alkohola.
Giht je ukratko upala jednog ili više zglobova, koja je nastala povećanom količinom i odlaganjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Simptomi gihta su nagli napadi jake boli u zglobovima (primarno nožni palac i koljeno), uz oticanje zgloba i crvenilo.
Mokraćna kiselina je normalan nusprodukt razgradnje purina i drugih tvari u tijelu.
Mokraćna kiselina je normalan nusprodukt razgradnje purina i drugih tvari u tijelu. Kada stanica otpušta svoje otpadne produkte, uključujući i mokraćnu kiselinu, onda se putem krvi prenosi do bubrega i eliminira u obliku urina. Međutim, kada u tijelu nastaje prevelika količina mokraćne kiseline ili kada je otežana njezina eliminacije kroz bubrege, može se javiti stanje povećane mokraćne kiseline u tijelu ili hiperuricemije. Ako to stanje potraje dovoljno dugo da se iz mokraćne kiseline na zglobove počnu taložiti kristali mokraćne kiseline, tada govorimo o gihtu. Hiperuricemija se još povezuje sa stanjima poput metaboličkog sindroma, hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), šećerne bolesti tip 2, kronične bolesti bubrega i srčanožilnih oboljenja. S obzirom da je uzrok gihta upravo nakupljanje mokraćne kiseline u organizmu, potrebno je razmisliti koja hrana dovodi do nešto većeg stvaranja mokraćne kiseline pa iste reducirati u prehrani.
Giht i prehrana
Jeste li ste znali da se giht često naziva i bolest kraljeva? To je upravo zato jer se giht uglavnom razvija kao posljedica pretilosti, prevelike konzumacije mesa i/ili alkohola. To je zapravo hrana koja je bogata purinima. Purini su aromatske organske komponente. Jednostavnije rečeno, prisutni su u gotovo svakoj namirnici. Neka hrana je posebno bogata purinima, i to je hrana koju želimo izostaviti u prehrani gihta. Zašto? Purini su komponente čijim metabolizmom nastaje mokraćna kiselina koja uzrokuje tegobe, giht.
Hrana koja sadrži vrlo visok sadržaj purina su primarno iznutrice, plava riba (sardine, inćuni), muzgavci (škampi, dagnje), riblje konzerve, suhomesnati proizvodi, mesni ekstrakti, bujoni, alkohol, kvasac. To je hrana koju bi u vrijeme akutnog napada gihta u potpunosti izostavili.
Akutni napad gihta označavaju primarno jaki bolovi u zglobovima gdje su nakupljeni kristali mokraćne kiseline. To može trajati tri do pet dana i preporuka je konzumirati tekućinu u većim količinama i to primarno običnu vodu, limunadu ili voćni sok (ne voćni nektar koji sadrži dodatne šećere). Alkohol je komponenta koju se predlaže u potpunosti izbaciti, jer osim što potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini, alkohol također smanjuje izlučivanje mokraćne kiseline u urin.
Hrana koja također može izazvati smetnje u vrijeme akutnog napada:
- Integralni kruh i žitarice, dizana i pržena tijesta, svježa peciva i kruh
- Mahunarke, cvjetača, špinat i blitva, konzervirano povrće
- Orašasti plodovi
- Visokomasni mliječni proizvodi
- Gotovo sve kategorije mesa, plava riba (bogato purinima)
- Kakao i čokolada, papar, senf, masni kolači s kremom, mljevena kava, crni čaj
Hrana koja pogoduje u vrijeme akutnog napada gihta, ali i kasnije:
- Dvopek, tost, riža, odstajali kruh, kukuruzna i pšenična krupica
- Sve korjenasto povrće (krumpir, mrkva, korabica, cikla), zatim tikvice, salate, rajčice, zelene mlade mahune..
- Voće i voćni sokovi
- Umjereno masni mliječni proizvodi
- Kuhana bijela riba, jaja, nemasne riblje juhe
- Maslinovo ulje
Nakon akutnog napada gihta, dopušteno je konzumirati sve kategorije hrane, s naglaskom na smanjene količine alkohola, iznutrica, suhomesnatih proizvoda i muzgavaca. Svaki drugi ili treći dan na tanjuru se tako mogu naći sve kategorije mesa (junetina, govedina, puretina, piletina, divljač), a svaki dan bi se na tanjuru trebale naći veće količine povrća. Voće ne treba izostavljati. Istraživanja su pokazala da primjerice trešnje, borovnice, ali i drugo šumsko voće može pomoći u smirivanju napada gihta. Avokado i ananas su također pokazali interesantne učinke protiv stvaranja mokraćne kiseline.
Općenito, potrebno je smanjiti unos hrane za otprilike 500 kcal od uobičajenog energijskog unosa, a jela rasporedite u barem tri obroka na dan. Potrebno je izbjegavati bilo kakve nagle, restriktivne i jako ograničavajuće dijete. Za regulaciju gihta, na početku je potrebno malo odricanja, međutim nakon regulacije mokraćne kiseline, potrebno je uravnotežiti prehranu, najbolje prema principima mediteranske prehrane.
S obzirom da smo svi različiti, navedene preporuke je uvijek potrebno uzeti kao osnovne smjernice, koje će se individualno prilagoditi.
Diana Gluhak, mag.nutr.
Konzultant za nutricionizam
office@redfork.hr
Foto: Shutterstock
