Iako je branje i konzumiranje ovog stabljičastog povrća posebno popularno u našim mediteranskim krajevima, nema razloga da i kontinentalci ne uživaju u njihovoj vrtnoj verziji.
Šparoge su, osim vitaminima i mineralima, osobito kalijem i kalcijem, bogate još mnogim vrijednim tvarima. Sto grama divljih šparoga ima samo 35 kalorija i neznatan udjel bjelančevina i ugljikohidrata.
Kako ih pripremiti?
Kuhaju se u slanoj vodi petnaestak minuta te se dobro ocijede, poulje i ohlade. Kako bi se sačuvalo obilje vrijednih sastojaka, šparoge se ne preporučuje dugo kuhati. Dovoljno je petnaestak minuta.
Prije kuhanja drvenasti, tvrdi dio izdanka šparoge treba baciti jer neće omekšati ni biti jestiv bez obzira na to koliko ga dugo kuhali. Pripremaju se samo mekani, vršni dijelovi. Začinite ih octom i poslužite s kuhanim krumpirom i jajima kao predjelo ili večeru.
Divlje su šparoge pomalo gorke, zbog sastojaka asparagina, vanilina i spargaurina, koji su istovremeno i njihova velika vrijednost jer ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji blagotvorno utječe na krvne žile. Dobar izvor luteina su i brokula, salata, krastavci, grašak, grah, kelj pupčar, zelje, celer, špinat.
Šparoge nisu lako probavljive pa se ne preporučuju osobama koje imaju problema s bubrezima i jetrom te artritis i reumatizam. Neki nutricionisti smatraju da ih ne bi trebalo jesti s maslacem, sirom i jajima, nego samo s maslinovim uljem i limunovim sokom, sirove, na salatu.
K. R.
