Mediteranska prehrana odličan je izbor načina života, a ujedno pomaže u procesu mršavljenja, pogotovo nakon teške i obilne blagdanske hrane.
Malo tko će ovih uskrsnih blagdana odoljeti bogatoj trpezi; nezaobilaznoj šunki, francuskoj salati, kolačima… No, u skladu s bogatim jelovnikom treba biti spreman i na neželjene posljedice, u ovom slučaju to su vrlo vjerojatno nadutost, a možda i pokoji kilogram više. Nije sve tako crno ako ste prije blagdana bili savjesni, jeli zdravo, umjereno i kvalitetno, pa si za Uskrs dali malo oduška. No, ako ste blagdanskim jelovnikom samo nastavili niz prekomjernog unosa kalorija i to još uz loše prehrambene navike, onda je u vrijeme nakon blagdana potrebno zasukati rukave. Uz obaveznu tjelesnu aktivnost, pet kvalitetnih obroka dnevno (tri glavna i dva međuobroka) te uz obilje voća i povrća možete napraviti mnogo za svoje zdravlje, a stignete uloviti i dobru formu prije ljetovanja.
Bez brzih dijeta
Nutricionisti nisu zagovornici brzih dijeta i raznih pripravaka koji obećavaju skidanje kilograma u vrlo kratkom roku, ali vrlo rado zagovaraju promjenu stila života odnosno promjenu loših prehrambenih navika. Mediteranska prehrana svakako je jedna od opcija s kojom ne možete pogriješiti. Ova vrsta prehrane uključuje visok unos povrća, voća, plave ribe, maslinovo ulje te niski unos crvenoga mesa. U hranidbenoj piramidi ove prehrane temelje drže voće, povrće, cjelovite žitarice, maslinovo ulje, sjemenke, orašasto voće, grah, mahunarke… Ne isključuje meso i slatkiše, nego ih zamjenjuje jednakim, no za probavu i organizam lakšim namirnicama. Kombinacija ove hrane bogata je antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama. Mediteranska prehrana pomaže pri mršavljenju, ali ono najbitnije da su pravilnim unosom hrane tijelo i duh zdraviji.
Pravilno izvedena mediteranska prehrana zadovoljava sve naše prehrambene potrebe – ističe nutricionist Bojan Stojnić s portala nutricionizam.hr
Odlika ove prehrane su manje porcije, ali češće tako da se u organizam cijelo vrijeme unose hranjive tvari, no manje kalorija. Iako su današnje metode konzerviranja, smrzavanja i sterilizacije napredovale, svježe namirnice ipak imaju prioritet u prehrani, što zbog nešto veće nutritivne vrijednosti koja se konzerviranjem gubi, što zbog okusa. Jednako tako prednost svake zdrave prehrane je raznovrsnost, što je slučaj kod mediteranske – objašnjava nutricionist i dodaje:
Nema uskraćivanja
Istraživanja pokazuju veće zadovoljstvo životom ljudi koji prate mediteransku prehranu. Općenito gledano, ona se temelji na uključivanju, a ne na isključivanju namirnica iz prehrane, zbog čega se pojedinac ne osjeća uskraćen te je i zadovoljstvo veće u odnosu na restriktivne načine prehrane – objašnjava Bojan Stojnić.
Namirnice korištene za mediteransku prehranu dobre su za srce i krvne žile. Također, povezana je sa smanjenom mogućnosti raka, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Mahunarke: obiluju bjelančevinama i vrijednim nutrijentima, a iznimno su zasitne te mogu biti zamjena za meso. Siromašne su masnoćama te bogate prehrambenim vlaknima koja podržavaju dobru probavu. Sadrže željezo i cink, vrijedne minerale iznimno važne za funkciju imunološkoga i reproduktivnoga sustava.
Orašasti plodovi: bademi, orasi, kikiriki, pistacijo i kesteni imaju visok udio bjelančevina, minerala i vitamina B te zdrave masnoće. Nezasićene masne kiseline (Omega 3, 6, 9) štite kardiovaskularni sustav, ublažavaju upale i jačaju imunitet. Ovi plodovi poboljšavaju pamćenje, smanjuju razinu kolesterola te štite krvne žile.
Maslinovo ulje: bogato je nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima, može pomoći u sprečavanju i prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i određenih oblika tumora. Također, sadrži vitamine A, D, K i E koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i oksidacije stanica, što sve skupa dovodi do prijevremenoga starenja. U sebi sadrži oleokantal, supstancu koja ima protuupalno djelovanje, pa bismo ga mogli nazvati prirodnim ibuprofen. Antioksidansi su glavna poluga za jačanje imunološkog sustava organizma te zaštite organizma.
Riblje meso: sadrži visoke količine Omega-3 masnih kiselina koje štite naše srce i smanjuju rizik od srčanoga i moždanoga udara. Također, stručnjaci su dokazali kako te esencijalne masne kiseline imaju značajnu ulogu u razvoju moždane kore, poboljšavaju sposobnost pamćenja i razumijevanja. Meso je lagano, pa ne sjeda teško na želudac te je lako probavljivo.
Možemo li pojesti previše šunke?
Foto: Shutterstock
M.S.
